Šok

U svakodnevnom govoru često koristimo riječ "šok" sa značenjima koja se razlikuju od njegove medicinske definicije. Šok u medicinskom smislu znači po život opasno stanje poremećene cirkulacije krvi koje može imati različite uzroke i mehanizme nastanka.
 

NAJČEŠĆI UZROCI ŠOKA
 
  • Veliki gubitak krvi zbog vanjskog ili unutarnjeg krvarenja.
  • Teške ozljede - prijelomi, opsežne opekline, prignječenja udova, strijelne ozljede, ozljede trbuha, prsnog koša i dr.
  • Anafilaktička reakcija - vrsta alergijske reakcije koja se može javiti kod uboda insekata ili primjene nekih lijekova.
  • Srčani infarkt.
  • Sepsa - teška infekcija s pojavom bakterija u krvi.
  • Veliki gubitak tjelesnih tekućina povraćanjem, proljevom i znojenjem.
  • Bol i strah potpomažu razvoj šoka.
  • ZNAKOVI ŠOKA
  • Koža je blijeda i hladna, orošena ljepljivim znojem.
  • Usne i prsti mogu biti modri.
  • Puls je ubrzan i teško opipljiv.
  • Disanje je ubrzano i površno.
  • Osjećaj hladnoće.
  • Žeđ, mučnina i ponekad povraćanje.
  • Nemir i uzbuđenost koji s pogoršanjem šoka prelaze u apatiju i nezainteresiranost. Bolesnik više ne zapomaže, a pogled mu je odsutan.

POSTUPAK
 
  • Zaustavite krvarenje, previjte rane, imobilizirajte prijelome.
  • Ozlijeđenik ili bolesnik u šoku treba ležati s lagano uzdignutim nogama. Pokrijte ga.
  • Ne ostavljajte ga samog, nastojte ga ohrabriti i pružiti mu osjećaj sigurnosti.
  • NE dajte mu hranu niti piće. Samo ako je prijevoz do bolnice dugotrajan i ako ste sigurni da nema ozljede trbuha niti krvarenja iz probavnih organa, možete mu povremeno davati manje količine vode ili čaja.
  • NE koristite izvore topline poput termofora ili toplog crijepa za zagrijavanje osobe u šoku.